Fizičke i psihičke funkcije djeteta

Optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa obuhvaća:

KRONOLOŠKA DOB:

• sva djeca rođena od 1. travnja tekuće godine i 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
• ali – kronološka dob nije jedini prihvatljivi kriterij upisa u školu

TJELESNA ZRELOST

• dijete mora doseći određenu biološku razvojnu razinu kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (npr. put od kuće do škole, teška đačka torba…)
• visina (prosječno za dječake 120, a za djevojčice 117 cm)
• težina – prosječno oko 20 kg
• dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha
• stupanj okoštavanja, mišićna snaga, pojava trajnih zubica
• tjelesnu zrelost utvrđuje liječnik pri upisu u školu

ZRELOST PSIHOMOTORIKE

• usklađivanje određene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
• uspostavljena lateralizacija – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija

EMOCIONALNA ZRELOST

• djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
• važna je EMOCIONALNA KONTROLA
• odgajanje emocionalne kontrole znači razvijanje navika u emocionalnom ponašanju
• učenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini
• uspostavljanje emocionalnih kočnica u nama
• bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno

SOCIJALNA ZRELOST

• povezana s emocionalnom zrelošću
• označava prilagodbu na društvene norme
• važni su procesi imitacije i identifikacije
• dijete od odraslog MORA čuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti…

INTELEKTUALNA ZRELOST

• obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija
• bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor
• pamćenje – ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logickih veza
• inteligencija – postoji sedam vrsta inteligencije:
  • verbalna
  • matematičko – logička
  • specijalna
  • glazbena
  • vizualna
  • interpersonalna
  • intrapersonalna

DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JAČE, A NEKU MANJE RAZVIJENU

• pažnja – prije polaska u školu pažnja je nenamjerna i traje 15 – 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
• Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava učenje, pamćenje i aktivno spoznavanje.
• Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na određene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik …)
• mišljenje – zahvaćanje odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva
• bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o količinskim odnosima (pr. jucer – danas – sutra; iznad – pored – lijevo – desno; puno – malo)

Sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu

Grafomotoričke vještine

• Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
• Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije
• Zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb
• Zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Prostorni odnosi

• Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
• Usvojilo je: orijentaciju na:
  • tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
  • u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
  • na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Vremenski odnosi

• Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne
• Poželjno je da poznaje dane u tjednu, te snalaženje na satu (puni sat)

Numeričko poimanje

• Broji mehanički barem do 20, uz pokazivanje do 13
• Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
• Razumije pojam skupa:
  • što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)
  • uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)
  • zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
• U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje
• Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)
• Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi

Boje

• Prepoznaje i imenuje boje: žuta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smeđa, narančasta, ljubičasta

Govor i rječnik

• Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mliječnih zubi)
• Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
• Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.)
• Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti (npr. po čemu su slični muha i leptir?)
• Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

Predčitalačke vještine

• Može rastaviti poznate riječi na slogove
• Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ
• Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo)
• Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini
• Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
• Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M-A-M-A, O-K-O i sl.)
• Prepoznaje simbole slova i brojki

Koncentracija

• Na zadatku se može zadržati 15-20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje

Samostalnost

• U brizi za sebe: zna se sam odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalan je pri jelu i u korištenju WC-a
• Snalaženje u prometu: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, pločnik, poznaje osnovna pravila ponašanja u prometu
• Snalaženje u komunikaciji s drugima: poznaje i koristi običaje kod pozdravljanja, poznaje pravila ponašanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga može zatražiti pomoć
• Radne navike: ima sitna kućna zaduženja

Socioemocionalna zrelost

• Sposoban je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje
• Sposoban je za odgađanje zadovoljstva kako bi postigao cilj (riješio zadatak do kraja)
• Sposoban je za suradnju s drugima (dogovor, kompromis)
• Konflikte pokušava riješiti na socijalno prihvatljiv način
• Motiviran je za sudjelovanje u društvenim igrama (memory, čovječe ne ljuti se i sl.), poštuje pravila igre
• Pokazuje interes za igre na papiru, motiviran je za dobar uradak
• Ima razvijen osjećaj sigurnosti i samopouzdanja

Da li je potrebno dijete učiti čitati i pisati prije polaska u školu?

NE!

Zato što:

• Dijete koje ima dobro razvijene grafomotoričke vještine brzo će naučiti pisati slova
• Dijete koje nauči pisati slova prije škole, može ih naučiti pisati na neispravan način, što će mu otežati usvajanje vještine pisanja u školi
• Dijete koje ima dobro razvijene predčitalačke vještine, brzo će i bez napora usvojiti
• vještinu čitanja
• Prvih dana u školi, dok će druga djeca usvajati vještine čitanja i pisanja, takvom će djetetu biti dosadno. neće usvajati radne navike učenja kao druga djeca. To će mu predstavljati problem kada nastupi usvajanje gradiva koje mu nije od ranije poznato

Važnije od usvojenosti vještine čitanja i pisanja je da dijete bude psihofizički zrelo

prema opisanim kriterijima.