Kaže se kako se po jeziku narod poznaje. Ovih smo dana na satima Hrvatskoga jezika posebno promišljali o toj uzrečici prisjećajući se jezične povijesti i razvoja, ali i uočavajući ulogu i značaj jezika u sadašnjosti. Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se svake godine od 11. do 17. ožujka u spomen na potpisivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, dokumenta kojim se 17. ožujka1967. godine zahtijevao ravnopravan položaj našega jezika u tadašnjoj državi.

Snaga jezika krije se u njegovoj otpornosti na zahtjeve vremena u kojem traje, a svako vrijeme nosi nove izazove. U današnjem vremenu jezične globalizacije, kad mladi sve više usvajaju riječi i izraze iz drugih jezika, oblikuju se novi jezični trendovi predstavljajući svojevrsnu ugrozu domaćem jeziku. Posebnu ranjivost pritom pokazuju narječja jer se sve više gube iz uporabe među mlađim generacijama.

Kako bi riječi kajkavskoga narječja pokušali oteti zaboravu, učenici 5. a i 5. b razreda u sklopu nastave Hrvatskoga jezika izrađivali su male kajkavske rječnike, vrijedno sakupljajući domaće riječi i izraze, koje su potom prikazali u maloj razrednoj izložbi. U izradi rječnika pomagali su im i ukućani, naročito djedovi i bake koji se još uvijek, u velikoj mjeri izražavaju dragom domaćom riječju jer „nikaj ni slajše, ne čuje se rajše neg dobri i dragi naš kaj“. 

                                                                                                                Vesna Jakopović, učiteljica

Učenici 6. a i 6. b razreda na satima Hrvatskog jezika učili su o početcima hrvatske pismenosti. Prisjetivši se našeg dragog kamena hrvatske književnosti, Bašćanske ploče, prvog spomenika na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu, i još mnogih drugih vrijednih spomenika na glagoljici, ali i na latinici i na ćirilici, istaknuli smo važnost poznavanja povijesti hrvatskog jezika. Učenici su proučavali azbuku, glagoljsku abecedu i pokušali napisati svoja imena i imena naše škole na glagoljici. Također su kroz zanimljive kvizove kao što su „Escape room“ i „Tko želi biti milijunaš“ ponovili najvažnije pojedinosti iz povijesti hrvatskog jezika poput tiskanja  prve hrvatske knjige Misal po zakonu rimskoga dvora .

                                                                                                                    Valentina Maljuna, učiteljica