2014-01-08 21:40:50
Sposobnosti i vještine predškolca
Polazak u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i njegove obitelji.
Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja; sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.
Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima treba biti psihofizički zrelo za polazak u školu. Kronološka dob kao jedini kriterij uspješnog starta đaka-prvaka pokazao se nedovoljno pouzdanim.
Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamćenja, rezoniranja i koncentracije, potrebno je da posjeduje neke vještine i znanja, a također i određeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.
Optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa
Sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu
Da li je potrebno dijete učiti čitati i pisati prije polaska u školu?
NE!
Fizičke i psihičke funkcije djeteta
Optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa obuhvaća:
KRONOLOŠKA DOB:
sva djeca rođena od 1. travnja tekuće godine i 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
ali – kronološka dob nije jedini prihvatljivi kriterij upisa u školu
TJELESNA ZRELOST
dijete mora doseći određenu biološku razvojnu razinu kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (npr. put od kuće do škole, teška đačka torba…)
visina (prosječno za dječake 120, a za djevojčice 117 cm)
težina – prosječno oko 20 kg
dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha
stupanj okoštavanja, mišićna snaga, pojava trajnih zubica
tjelesnu zrelost utvrđuje liječnik pri upisu u školu
ZRELOST PSIHOMOTORIKE
usklađivanje određene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
uspostavljena lateralizacija – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija
EMOCIONALNA ZRELOST
djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
važna je EMOCIONALNA KONTROLA
odgajanje emocionalne kontrole znači razvijanje navika u emocionalnom ponašanju
učenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini
uspostavljanje emocionalnih kočnica u nama
bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno
SOCIJALNA ZRELOST
povezana s emocionalnom zrelošću
označava prilagodbu na društvene norme
važni su procesi imitacije i identifikacije
dijete od odraslog MORA čuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti…
INTELEKTUALNA ZRELOST
obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija
bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor
pamćenje – ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logickih veza
inteligencija – postoji sedam vrsta inteligencije:
verbalna
matematičko – logička
specijalna
glazbena
vizualna
interpersonalna
intrapersonalna
DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JAČE, A NEKU MANJE RAZVIJENU
pažnja – prije polaska u školu pažnja je nenamjerna i traje 15 – 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava učenje, pamćenje i aktivno spoznavanje.
Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na određene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik …)
mišljenje – zahvaćanje odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva
bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o količinskim odnosima (pr. jucer – danas – sutra; iznad – pored – lijevo – desno; puno – malo)
Sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu
Grafomotoričke vještine
Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije
Zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb
Zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima
Prostorni odnosi
Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)
Vremenski odnosi
Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne
Poželjno je da poznaje dane u tjednu, te snalaženje na satu (puni sat)
Numeričko poimanje
Broji mehanički barem do 20, uz pokazivanje do 13
Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
Razumije pojam skupa:
što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)
uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)
zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje
Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)
Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi
Boje
Prepoznaje i imenuje boje: žuta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smeđa, narančasta, ljubičasta
Govor i rječnik
Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mliječnih zubi)
Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.)
Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti (npr. po čemu su slični muha i leptir?)
Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak
Predčitalačke vještine
Može rastaviti poznate riječi na slogove
Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ
Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo)
Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini
Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M-A-M-A, O-K-O i sl.)
Prepoznaje simbole slova i brojki
Koncentracija
Na zadatku se može zadržati 15-20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje
Samostalnost
U brizi za sebe: zna se sam odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalan je pri jelu i u korištenju WC-a
Snalaženje u prometu: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, pločnik, poznaje osnovna pravila ponašanja u prometu
Snalaženje u komunikaciji s drugima: poznaje i koristi običaje kod pozdravljanja, poznaje pravila ponašanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga može zatražiti pomoć
Radne navike: ima sitna kućna zaduženja
Socioemocionalna zrelost
Sposoban je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje
Sposoban je za odgađanje zadovoljstva kako bi postigao cilj (riješio zadatak do kraja)
Sposoban je za suradnju s drugima (dogovor, kompromis)
Konflikte pokušava riješiti na socijalno prihvatljiv način
Motiviran je za sudjelovanje u društvenim igrama (memory, čovječe ne ljuti se i sl.), poštuje pravila igre
Pokazuje interes za igre na papiru, motiviran je za dobar uradak
Ima razvijen osjećaj sigurnosti i samopouzdanja
Da li je potrebno dijete učiti čitati i pisati prije polaska u školu?
NE!
Zato što:
Dijete koje ima dobro razvijene grafomotoričke vještine brzo će naučiti pisati slova
Dijete koje nauči pisati slova prije škole, može ih naučiti pisati na neispravan način, što će mu otežati usvajanje vještine pisanja u školi
Dijete koje ima dobro razvijene predčitalačke vještine, brzo će i bez napora usvojiti
vještinu čitanja
Prvih dana u školi, dok će druga djeca usvajati vještine čitanja i pisanja, takvom će djetetu biti dosadno. neće usvajati radne navike učenja kao druga djeca. To će mu predstavljati problem kada nastupi usvajanje gradiva koje mu nije od ranije poznato
Važnije od usvojenosti vještine čitanja i pisanja je da dijete bude psihofizički zrelo
prema opisanim kriterijima.
|